• broj različitih projekata za koje isporučuju delove
• broj različitih delova koje isporučuju
• ukupan broj isporuka
• ukupnu težinu svih isporuka.

2. Izdvojiti podatke o isporukama koje idu iz nekog grada u isti grad ( tj. snabdevači su u istom gradu kao i projekti kojima idu isporuke).

3. Izračunati koliko ima snabdevača i koliko ima projekata u kom gradu. Rezultat mora biti tabela od tri kolone:

• grad
• broj snabdevača u gradu
• broj projekata u gradu.

5. Izračunati koliko se kojih delova isporučuje u koji grad. Rezultat urediti po ukupnom broju svih delova koji se isporučuju u grad (opadajuci poredak) i broju konkretnih delova (opadajući poredak).
(Uputstvo: pokušati najpre sa izdvajanjem rezultata sa četiri kolone: a) grad, b) ukupan broj svih delova koji se isporučuju u grad, c) deo (PRBR), d) ukupan broj delova PRBR koji se isporučuju u grad. Zatim
kolonu b) izbaciti iz izdvajanja, a ostaviti kao kriterijum uređivanja.)

6. Ako kamion može da preveze najviše 120 delova ili ukupnu težinu od 2000, izdvojiti podatke o isporukama sa izračunatim podatkom koliko je kamiona potrebno za koju isporuku.

7. Za svaki grad izračunati koja je boja delova najzastupljenija u projektima u tom gradu.

8. Izračunati za svaki projekat iz kog grada mu dolazi najviše delova.

9. Izračunati parove snabdevača sa nepraznim disjunktnim asortimanima (tj. parove snabdevača A i B takve da svaki od njih ima bar jednu isporuku i da ne postoji nijedan deo koji isporučuju oba snabdevača).

10. Izračunati parove snabdevača koji nisu neposredna konkurencija jedan drugom (tj. ne isporucuju isti deo istom projektu).

11. Izdvojiti podatke o pokrivanju tržišta za sve snabdevače i svaki konkretan deo (tj. za svakog snabdevača i svaki deo koji on isporučuje izračunati koliki procenat svih isporuka tog dela isporucuje baš taj snabdevač).